S općim zdravstvenim stanjem u cijelom svijetu, propagira se putem društvenih mreža i drugih medija ostanak kod kuće radi zaštite daljnjeg širenja zaraze virusom COVID-19.

Radi velike zabrinutosti oko zdravlja, kako vlastitog tako i za tuđeg, postavlja se pitanje kako zadržati zdrav razum. Moguće solucije na ovu problematiku ponudila su nam Dajana Miloš i Emina Nezirević, psihologinje Zdravog grada Poreč.

  1. PROVJERITE IZVORE INFORMACIJA
  • U medijima i na društvenim mrežama često nailazimo na senzacionalističke naslove i neprovjerene informacije o korona virusu i različitim teorijama zavjere kao i informacijama koje mogu povećati osjećaj nesigurnosti i straha te među ljudima stvoriti paniku.
  • Preporuka je što manje čitati i slušati o virusu, broju oboljelih i druge informacije koje vas neće zaštititi od moguće zaraze, a mogu u vama pojačati strah i osjećaj nesigurnosti.
  • Važno je pratiti upute koje su objavljene u relevantnim medijima te pridržavati se preporuka nadležnih institucija. Najnovije provjerene informacije o korona virusu COVID-19 možete dobiti na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr. lokalne informacije možete pronaći na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (https://www.zzjziz.hr/index.php?id=2) i Stožera civilne zaštite Istarske županije (http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2742) kao i na stranicama Grada Poreča – Parenzo (http://www.porec.hr/).

2. NEMA MJESTA PANICI, PANIKA NAM ŠTETI!

Velika je razlika između straha i panike. Iako neugodna, strah je normalna emocija i pomaže nam da se pripremimo i zaštitimo od moguće opasnosti, da sačuvamo vlastiti život i zdravlje. Međutim panika predstavlja poremećeni, pretjerani strah, puno veći no što sama situacija zahtijeva. Za razliku od straha, panika je zarazna, poremećuje percepciju i zdrav razum te pokreće pretjerane, neadekvatne, poremećene pa čak i sumanute akcije i ponašanja. Panika nas može paralizirati i onemogućiti pravilno djelovanje po uputama. Ujedno, prevelik strah i konstantno bivanje u stanju pripravnosti je izuzetno stresno te utječe na naš imunološki sustav što naš organizam čini ranjivijim te ugrožava i naše mentalno zdravlje.

Nasuprot panici, postoji i problem sa sličnim negativnim posljedicama, a to je potpuno negiranje straha ili tzv. potpuna neustrašivost, nemar, negacija situacije odnosno umanjivanje opasnosti. Neustrašivi ljudi ponašaju se neodgovorno, riskiraju, ugrožavaju sebe i druge u situaciji kada je potrebno biti oprezan i odgovoran.

U kriznim situacijama važno je ostati smiren, no i odgovoran, biti dobro informiran i racionalan u odlukama. Odluke koje donosimo u stanju panike su iracionalne, s ljudima u panici lako se manipulira, u panici smo jedni drugima spremni učiniti zlo i nanijeti štetu s dugoročnim posljedicama te stvoriti probleme tamo gdje ih nema, umjesto da vidimo rješenja tamo gdje ih ima.

Osobe s problemima mentalnog zdravlja i psihičkim bolestima možda su sada nesigurnije i na taj način podložnije pogoršanju mentalnog stanja, kao i stariji ljudi i osobe s kroničnim bolestima koji su u većem riziku od obolijevanja, djeca i tinejdžeri, zdravstveno osoblje. Stoga im je potrebno posvetiti posebnu pažnju, pružiti podršku i razumijevanje, nazvati ih telefonom, saslušati, utješiti i podržati.

Važno je voditi računa o našim bližnjima koji su stariji i kronično bolesni te se pobrinuti da ih ne dovodimo u neposrednu opasnost od zaraze. Stoga ih u ovim trenutcima nećemo posjećivati, ali i dalje možemo brinuti o njima tako što ćemo ih redovito nazivati telefonom i provjeriti kako su te umjesto njih otići u nabavku namirnica kako se oni ne bi izlagali.

Ako ste u strahu i zabrinuti ste, sjetite se da je to normalna reakcija i nemojte paničariti. Briga o sebi, prijateljima i obitelji može vam pomoći u suočavanju sa stresom. Osjećaj straha i anksioznosti možete se umanjiti ukoliko se fokusirate na neke pozitivne aktivnosti, razgovarate s drugima, duboko udahnete, bavite se fizičkom aktivnošću pa makar u vrtu, na vlastitom balkonu ili dnevnom boravku, meditirate, slušate glazbu, radite sami u vrtu i drugo.

3. IZAZOVI I/ILI PRILIKE ZA OBITELJ I POJEDINCA!

  • Na društvenim se mrežama u posljednje vrijeme diljem Europe i svijeta počela dijeliti poruka #ostanidoma (#stayhome). Preporuka stručnjaka je ne kretati se javnim prostorom i ne biti među ljudima, ukoliko nije zaista nužno, izbjegavati dućane, urede, zdravstvene ordinacije, javni prijevoz, zatvorene prostore i općenito sva mjesta s velikim protokom ljudi kako bi spriječili širenje zaraze.
  • Trenutna situacija pred obitelj stavlja određene izazove i potrebu za promjenom navika i ponašanja, reorganizacijom zajedničkog prostora i vremena, pojačanom dozom tolerancije i strpljenja te uvažavanjem potreba svih članova kućanstva.
  • Roditeljski izazovi vezani su uz organizaciju čuvanja djece ukoliko moraju na posao ili nadziranje djetetovog izvršavanja školskih obveza u situaciji kada se nastava odvija od kuće.
  • Potrebno je s članovima obitelji otvoreno porazgovarati o trenutnim izazovima, o važnosti zdrave i uravnotežene prehrana, tjelovježbe i slobodnog vremena za sebe, o preraspodjeli aktivnosti prema prednostima članova obitelji, npr, kreativni članovi neka predlažu aktivnosti, šaljivi članovi nasmijavaju obitelj, članovi koji su spretni s računalima neka održavaju digitalni kontakt sa svijetom.
  • Važno je s djecom porazgovarati o trenutnoj situaciji, pri čemu trebamo prilagoditi rječnik te koristiti konkretna objašnjenja, primjerice, kako oprati ruke, koje su ranjive skupine u blizini, objasniti im da se zbog virusa ne možemo grliti, raditi u skupinama, posjećivati prijatelje, bake i djedove, te ponuditi slikovita objašnjenja kako virus djeluje. S djecom je potrebno porazgovarati i o školskim obavezama te slobodnim aktivnostima.
  • Ostanak kod kuće ima niz pozitivnih strana. Ovo vrijeme možemo iskoristiti za odmor i nadoknadu snaga te aktivnosti za koje u svakodnevnom užurbanom životu nemamo dovoljno vremena te ih ostavljamo iza sebe. Možemo se više posvetiti hobijima, brinuti se o sebi i posvetiti se odnosima s drugima, te usredotočiti se na ono što volimo i za što obično nemamo vremena, poput telefonskog razgovora s prijateljem/rođakom kojeg dugo nismo čuli ili koji su kilometrima daleko, čitanja knjiga, gledanja omiljenih serija i filmova, kuhanja, pečenja kolača, slikanja, igranja društvenih igara, i drugo.

VAŽNE UPUTE

  • Odmorite se od gledanja, čitanja ili slušanja vijesti, uključujući i društvene mreže. Konstantno slušanje o pandemiji može biti uznemirujuće te povećati razinu neugode i tjeskobe koju osjećate.
  • Pazite na svoje tijelo. Duboko dišite, istegnite se ili meditirajte. Pokušajte jesti zdrave, uravnotežene obroke, redovito vježbajte, spavajte i izbjegavajte alkohol i droge.
  • Uzmite si vremena za odmor i hobije. Izbivanje s posla, skraćeno radno vrijeme ili rad od kuće mogu imati pozitivne strane. Pokušajte raditi neke aktivnosti u kojima uživate.
  • Povežite se s drugima. Unatoč zabranama okupljanja i izbjegavanju fizičkog kontakta s drugim ljudima, moderna tehnologija, mobiteli i društvene mreže omogućavaju nam nesmetanu komunikaciju i na daljinu. Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete o svemu pa i o vlastitoj zabrinutosti i tome kako se osjećate te tražite podršku od svojih bližnjih.
  • Savjetovalište Zdravog grada Poreč omogućuje vam razgovor i savjetovanje na daljinu s psiholozima putem telefona 052-452-335 / 0914523350 ili maila savjetovaliste@zdravi-grad-porec.hr. (foto: Pixabay)
SHARE