Berba je riječ koje mnoge veseli jer sa sobom nosi druženje i veselje kako pri samom radu tako i kušanju krajnjeg proizvoda te radnje. To je najčešće obiteljska aktivnost za koju se znaju vezati prijatelji, poznanici, ali i turisti.
Danas se ova lagana riječ velikog značaja uklapa i u ime jednog od istarskih vinara čija popularnost postepeno sve više raste. Brend Berba Bertoša rezultat su dugogodišnjeg ulaganja i razvijanja koje je započeo vinar Robi Bertoša na području Kaldira 2006. godine potaknut ambicijom stvaranja nečeg u čemu će svi s ljubavlju uživati.
Robi Bertoša proslavio se najviše uz njegov Pinot sivi. To je vino koje će vas osvojih osobitim mirisom i okusom. Danas se Pinot sivi krasi jednom slikovno pričajućom etikom koja svakog kušača vodi upravo u svijet Berbe Bertoša. Uz Pinot sivi, Robi predstavio i druge četiri etikete svoga brenda i ispričao priču svog brenda i svoga kraja.
LJUBAV KOJA SE RAZVILA U POSAO
– Vina Bertoša su veliki obiteljski projekt koji je započeo kad sam ja započeo svoju izobrazbu u poljoprivrednoj srednjoj školi. Ljubav prema vinu je oduvijek bila prisutna kod nas doma i uvijek smo bili vezani uz poljoprivredu. Moj otac je uvijek volio vino i proizvodio količine koje bi dobro došle kad bi se obavljali poslovi na polju, ali nisam se nije opuštao profesionalno u proizvodnju. Nakon srednje upisao sam studij viši studij vinarstva u Poreču te 2006. godine, dok sam ja bio onda još mlad, a moj otac je bio u dobrom zdravstvenom stanju, započeli smo sa sadnjom novih vinovih loza i započeli time gradnju posla kojeg i dandanas gradimo. Počeli smo od nule na zemlji koja je bila zapuštena. Od ’80tih započela je privatizacija s kojom su svi trčali za poslom dok rad u poljoprivredi nije baš bio popularan. Startali smo s prvim nasadom od 1,5 hektara s Malvazijom i Pinot sivim budući da je moja velika strast prema Pinotu započela još za vrijeme studija. Postepeno smo širili sadnju i dostigli današnjih skoro 7 hektara, odnosno 4 svojih i 3 u zakupu kao državno zemljište sa starim nasadima Terana koji su u Motovunu bili zastupljeni kao sva područja u Istri gdje bili veliki kompleksi koji su bili u zadrugama, odnosno u kooperativama, od kojih su neke propale. Tu se nešto od toga obnovilo, a dosta toga je ostalo zapušteno jer su ljudi ostarjeli i nisu imali nekog da postave na svoje mjesto. Nismo htjeli da sve to propadne te smo se angažirali u rad na 5 lokacija na području Kaldira i Motovuna. U 2009. godinu imali smo prvu berbu pri kojoj smo proizveli Malvaziju, Pinot sivi i Teran te nastavili naš postepeni rast iz godine u godinu.
LOZA JE ŽIVA
– Ovo je posao koji se voli i živi. Vinogradarstvo i vinarstvo je ljubav. To je za mene život. Loza je živa. Svake godine ti daje nešto iz čega ti stvaraš vino u kojem svi guštamo. U vinarstvu se može uvijek kušati nešto novo i isprobati neke nove kombinacije. Konstantno si postavljam neke nove želje i ciljeve i gledam ih postepeno i kvalitetno ostvariti. Ako voliš vinarstvo, ništa ti nije niti lako ali ni teško. Najteže je kad svoj trud, kad se posve posvetiš tome i onda naletiš na nekog koji to ne cijeni i ne poštuje na neki svoj način. Nije to kraj svijeta, ali nije ti baš ugodno. Kad radiš s ljudima, a mi radimo s ljudima jer ovo je proizvod koji ljudi piju i predstavlja jedan prestiž, na neki način luksuz, znaš da tvoj proizvod neće svi ocijeniti na isti način.
PROIZVODNJA SVE BOLJEG VINA
– Ukoliko je vino prekiselo, onda to vino nije tehnološki ispravno i svaki proizvod koji tehnološki nije ispravan nije niti zdrav. Današnja poljoprivreda pa tako vinarstvo i vinogradarstvo se jako razlikuju od onoga što smo imali prije dvadesetak godina. Ima tu puno inovacija, želja i stvarno ne znamo gdje postoji granica tom razvoju. Kod nas u Istri, imamo klasičnu, ili po stručnom nazivu konvencionalnu, proizvodnju koja tolerira granične vrijednosti sa zaštitom u vinogradu i podrumu i koja je na jednu stranu ekonomičnija jer su ti dozvoljene neke stvari s kojima lakše odrađuješ cijeli posao. Imamo onda ekološku poljoprivredu koja je sad sve više zastupljena i s njom se više pazi na kvalitetu onoga što se pije i jede. Kao treću granu imamo biodinamiku koja sada dobiva također veliki zamah. S razvojem, tehnologija se mijenja, ljudi se mijenjaju, te je struka sve više prisutna. Ljudi se educiraju i proizvode sve bolja vina.
BERBA BERTOŠA
– Danas imamo 5 etiketa vina s Malvazijom, Pinotom sivim i Teranom, od čega su dvije svježe etikete Malvazija i Pinot sivi, zatim imamo odležanu Malvaziju i odležani Teran te na kraju pjenušac. Za dvije od tri godine imamo u namjeri predstaviti još dvije nove etikete, odležani Pinot sivi i još jedan pjenušac. Godišnje proizvedemo oko 30 000 boca s tih pet etiketa za istarsko tržište, ali se naša vina također mogu naći kako u Splitu tako i u Zagrebu. Želja nam je naravno da se to proširi dalje i da što veći broj ljudi kuša naša vina. Mislimo širiti proizvodnju, ali naravno u granicama koliko naši podrumi mogu istrpjeti kako bi se uvijek pružila kvaliteta krajnjem korisniku. Volim proizvodnju držati pod kontrolom zato jer to donekle radimo sami, obiteljski, i samo prilikom berbe uključimo i druge ljude. Nakon berbe, sam iskrcam sve što je ručno ubrano i sve prođe kroz moje ruke, od berbe do fermentacije, te ništa ne prepuštam slučaju niti nikome drugome. Takav sam i karakter da sve moram imati pod kontrolom. Brend Berba Bertoša nastao je uz stručno savjetovanje u koje smo uklopili dio našeg podneblja koje se sljubljuje s našom obiteljskom tradicijom. Glede brendiranja, sklopili smo suradnju sa Studiom Sonda i zajedno s njima došli smo do preimenovanja i samog slogana „Ručno brano s vrhova Istre” s kojim se veže berba upravo iz imena brenda. Smatram kako će berba u našem imenu ostati za jedan duži period i nastavljamo dalje graditi priču koja se veže uz naš brend. Mi smo u Kaldiru, u centralnoj Istri na brežuljkastim krajevima i ta berba predstavlja cijelu našu malu obiteljsku vinariju u kojoj radimo ručnu berbu te se sve radi pod velikom razinom kontrole radi predstavljanja kvalitete za kojom svi u biti žudimo. Svaka sorta ima svoju posebnu etiketu s vizualnom pričom koja predstavlja upravo to vino. Kad čitaš Berba Bertoša i gledaš u etiketu vina, mašta te vodi u neku drugu dimenziju, odnosno približava te upravo našem ambijentu.
POSEBNOSTI RAZLIČITIH ZONA
– Svaka zona daje nam nešto drugo, nešto posebno, za svaku sortu i tako smo i sadili. Pretežito na nižim položajima imamo bijele sorte, a od 200 m pa na dalje imamo Teran. Svaku poziciju zasebno verificiramo, beremo i vršimo zasebnu fermentaciju u bačvi. Nakon fermentacije, svako vino iz bačve posebno kušam i procjenjujem odgovara li to vino svojom karakteristikama kvaliteti koju gradimo već godinama, odnosno etiketi Berba Bertoša. Pjenušac i odležana Malvazija spadaju u limitirane serije i za njih se koristi samo jedna pozicija. Mlada vina se potom odmah flaširaju, dok odležana se čuvaju u bačvi od godine dana do 18 mjeseci.
PINOT SIVI
– Malvazija i Teran to su naše istarske sorte i svaki vinar tu kod nas ima svoju viziju kako bi ta vina trebala biti. Pinot sivi je moja sorta, vino koje definitivno obožavam, volim i koje me potaklo na još neke stvari, u koje sam se zaljubio i zato sam i počeo uzgoj vinove loze. Ljubav se dogodila tijekom jednog studijskog putovanja i pobudila se u meni velika ambicija kako želim upravo to vino ja proizvoditi. U Istri, Pinot sivi nije toliko nepoznata sorta. To je jedno prestižno vino jer godišnje nemaš veliku količinu grožđa po količini zasađenoga od čega dobiješ randman vina od 50% što je jako malo naspram Malvaziji i Teranu. Ovo vino nije jako rentabilno prema količini koje se dobije. To je vino limitirano i čak bih htio naglasiti da je za specifične trenutke. Dobije ga se malo, ali je stvarno jako dobro. Pri samom početku plasiranja na tržište, prvi odabir kupaca bi bio upravo moj Pinot sivi naspram Malvazije i mogu reći da mi je upravo ovo vino bilo moja odskočna daska. Pinot sivi imamo kao svježe vino te ga također koristimo kao bazno vino za pjenušac.
OČUVANJE AUTOHTONIH SORTI
– Kolege vinari, koji su prije 30 godina započeli s modernim vinogradarstvom i vinarstvom s Malvazijom i Teranom, napravili su za nas jednu veliku bazu s kojom su nam jako olakšali posao proizvodnje i prezentacije vina. Na svakom vinaru je odluka koliko će on to u biti poštivati. S moje strane, gledam se držati u koraku s njima s kvalitetom vina koje nudim. Svi mi vinari trebali bismo paziti na naše autohtone sorte i saditi ih dalje te da te naše etikete, odnosno vino, idu u sve dijelove svijeta kako bismo bili sve više priznati i prepoznati po kvaliteti koju nudimo.
VINAR – UGOSTITELJ
– To je jako zahtjevno. Mi imamo prodaju na kućnom pragu i degustaciju u našem ambijentu koju smatram jako bitnom jer putem te degustacije želimo predstaviti upravo našu priču vezanu uz Berba Bertoša svakoj osobi koja nas posjeti. To zna oduzeti puno vremena jer se mora sve pripremiti te onda uvesti kroz razgovor svakoga u našu priču i naravno prezentirati direktno naše loze, podrume i vina. Svaki gost treba se osjećati dobro primljenim, ali isto tako treba uvidjeti vrijednost svega što smo učinili s našim rukama i ambicijama.
