Možda niste znali, ali drugo ime za lavande je usnače. Lijepo ime za tako posebnu biljku koja nam osim vedrine unosi i zdravlje u našu okolinu.
Nakon što nam je predstavila svoje proizvode od lavande, voditeljica poduzeća za hortikulturu Didi Flora Inženjering Vedrana Kalac podučila nas je kao po svom običaju kako bi saznala specifičnosti ove znamenite biljke.
LAVANDA I NJENE VRSTE
Kad govorimo o lavandi podrazumijevamo autohtonu biljku koje potječu s područja Mediterana, Kanarija i Indije, a danas ih se može zamijetiti svugdje po svijetu. To je široko rasprostranjena kultura koje se najčešće koriste radi nekakve dekorativne svrhe.
Lavande rastu u grmovima visine od 45 do 80 centimentra i s promjerom od cca 1 metra. One su zimzelena vrsta otporna na sve klimatske promjene, a životni vijek im je obično do 30 godina.
Može ih se prepoznati na distancu po njihovom svjetloljubičastim ili tamnoljubičastim cvjetovima, ali mjestimice mogu se naći lavande s plavim, bijelim, ružičastim i zelenim cvjetovima, no svi rastu u klasovima na vrhu grana. Listovi, ovisno o vrsti, mogu biti uski ili široki s dlačicama na gornjoj strani, a razlikuju se i po boji. Mogu biti zelenosivi ili srebrnkasti. Stabiljke lavande su kratke, debele i drvenaste, isto kao i korijen koji je ujedno i račvast i prodire duboko u tlo.
Među vrstama najpoznatija je engleska lavanda, no tu su još ona francuska, španjolska i širokolisna. Od njenih križanaca, zanimljiv je hvarski lavandin ili budrovka radi njegovog intenzivnog mirisa te se često koristi u njegovom osušenom obliku u borbi protiv moljaca.
UZGOJ I NJEGA LAVANDE
Lavanda cvate dva puta godišnje, u mjesecu lipnju i kolovozu, kada je puno sunčeve svjetlosti i tlo je ocjeđeno. Tada svojim mirisom privlači leptire, bumbare i pčele. Cvatnja traje između 6 i 8 dana, no ako je toplije vrijeme može biti i dulja cvatnja. Čim se cvjetovi otvore, odreže se stapka do lista i stavi se sušiti cvjetove unutar malih buketića. Lavanda podnosti dobro klimu te može opstati i na temperaturi od -20 stupnjeva.
Prve godine se biljka obrezuje na visinu od 8 do 10 centimetra krajem svibnja kako bi se oblikovao gustio zbijen grm, dok druge godine do visine od 15 do 18 centimetra.
Podrezivanje se vrši u proljeće i ranu jesen te ljeti nakon cvatnje. Prilikom obrezivanje ne smije se dirati staro drvo jer u tom slučaju postoji velika vjerojatnost da neće izbaciti mlade.
RIMSKE KUPKE S LAVANDOM
Lavanda se koristi već 2000 godina, a ime lavanda navodno dolazi od riječi ‘lavare’ što bi u prijevodu bilo prati. Upravo su se stari Rimljani kupali u mirisnim kupkama s lavandinim uljem dok bi sušenu lavandu iskoristili za crkvene obrede i porode.
Za razliku od Rimljana, Grci su lavandu koristili u medicinske svrhe radi ublažavanja smetnji pri disanju i kao prirodni laksativ.
Značajna uloga lavande bila je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću kada se koristila kao zaštita od infekcije te u dva svjetska rata 20. stoljeća kada je bila korištena kao sredstvo protiv boli te kao dodatak pri previjanju rana.
Danas se lavanda koristi kao sredstvo za smirenje i uklanjanje bolova, protiv nesanice, za ojačanje dišnog sustava, poboljšanje imuniteta, urilnog trakta, cirkulacije i probave te za njegu lica.