Svakoj stanici našeg tijela potreban je zrak kako bi bile vitalne. Cijelo naše tijelo diše s kožom, ali ono što je najvažnije je proces disanja za koje koristimo nos i usta. Ponekad mislimo da cijeli proces ide prirodnim tokom, no, u biti, mi upravljamo njime.
Kineziolog i jedan od najpoznatijih tjelohranitelja u Hrvatskoj Kristian Družeta je u 2016. godini predstavio javnosti svoju prvu knjigu “Tjelohranitelj – specijalist zaštite štićenih osoba”, a nedavno započeo je s radionicama o disanju sa Sandrom Kolić. Svjesni važnosti disanja za organizam, pitali smo Kristiana da nam opiše taj proces.
RAZMIŠLJANJE O DISANJU
– Čovjek u svom svakodnevnom životu postavlja si različite ciljeve koje želi ostvariti. Tako želi imati siguran posao, zarađivati puno novaca, želi voziti dobar auto, imati svoj dom. Ponekada se sjeti i svoga zdravlja pa poželi da bude zdrav, a tu je i obitelj koja se svako toliko pojavi u fokusu interesa. Uglavnom različiti ciljevi i misli mu se svakodnevno pojavljuju kao smisao i cilj života. O svemu razmišlja osim o onome s čime započinje i završava život, o svome disanju. S prvim dahom udiše životnu energiju i svakodnevno udahne 21 600 puta kako bi održao svoje tijelo na životu. Tako je sve do posljednjeg udaha sa kojim završava svoje putovanje na zemlji. Naš mozak ima samo jednu zadaću, a to je da nas održi u životu. On šalje signale koji aktiviraju mehanizme disanja i mi živimo.
OSVIJEŠTENO DISANJE
– Čovjek može bez hrane živjeti oko 40 dana, bez vode oko 7 dana, ali bez zraka samo nekoliko minuta. Razmislite o važnosti daha i disanja u svakodnevnoj jurnjavi za ostvarenjem materijalnih dobiti i stanite na trenutak, osvijestite svoje disanje. Ukoliko osvijestite svoje disanje značajno ćete poboljšati kvalitetu svoga života pa i ostvarenje svih onih materijalnih koristi koje čine sastavni dio ovoga života na zemlji. To je naše legitimno pravo da ostvarimo svoj puni potencijal na svom razinama življenja. Postavlja se pitanje zašto veliki broj ljudi ne diše tako da iskorištava svoj puni potencijal? Zaboravili su kako treba disati, zaboravili su kako su disali kada su se tek rodili i nažalost nitko ih nije podučavao kako da dišu u nastavku života. Nametnuti su drugi prioriteti i zbog neznanja o životno važnim tehnikama dovedeni su nezahvalnu poziciju.
TEHNIKE DISANJA
– Važnost disanja i vježbi disanja poznate su već tisućama godina i ljudi su od davnina koristili te vježbe kako bi se lakše nosili sa svim izazovima koje im je život donosio. Različite tehnike disanja koriste su za održavanje i poboljšanje zdravlja ali i za liječenje. Isto tako vježbe disanja su korištene za rad na osobnom razvoju i samospoznaji u različitim kulturama. Danas se takve tehnike koriste isto tako za osobni razvoj, sportska dostignuća, poslovne uspjehe i liječenje različitih fizičkih i psihičkih poremećaja. Pripadnici specijalnih postrojbi i menadžeri vodećih tvrtki u svojoj svakodnevnoj rutini imaju uvrštene vježbe disanja koje im pomažu u mentalnoj pripremljenosti za ispunjenje njihovih zadaća. Ove tehnike koriste i studenti kao i svi oni ljudi koji žele osobni napredak i ostvarenje svojih punih potencijala u svakodnevnom životu.
VJEŽBA DISANJA VEDSKE KULTURE
– Takva vježba disanja zvala se i još uvijek se zove pranayama. Riječ pranayama ima dva dijela, prana i ayama. “Ayama” znači širenje, protezanje i predstavlja aktivni dio pranayame. “Prana” predstavlja ono što je stalno prisutno, energiju koja hrani cijeli svemir. Pranayama se vježba nakon asana, ili yoga položaji, a prije meditacije. Pranayama predstavlja inteligentni način disanja, a to je prije svega svjesno disanje. Važno je da se prilikom pranayame kao i općenito prilikom prakticiranja Yoge stvara ugoda u duhu i tijelu. Ovo znanje je sačuvano i prenosi se već tisućama godina onima koji ga žele usvojiti, a pronašlo je svoju primjenu kod vrhunskih sportaša koji vježbe disanja prakticiraju u mentalnoj pripremi. Primjenom posebnih tehnika disanja održavaju svoju “zonu” najbolje izvedbe i postižu svoj puni potencijal. Dana sve veći broj sportaša pored specifične tehničke i taktičke pripreme, kondicijske pripreme provodi i mentalnu pripremu koja ima pomaže u savladavanju svih onih izazova koje nameće suvremeni sport.
Osim modernih gladijatora, mentalnu pripremu, kondicioniranje i razvoj pobjedničkog, odnosno borbenog, mentaliteta primjenjuju menadžeri i ključni ljudi u privatnim kompanijama, ali i pripadnici različitih snaga sigurnosti koji su izloženi izrazito stresnom okruženju i pojedinačnim stresnim situacijama. Osnova mentalne pripreme je kontrola emocija, fokus i relaksacija. Vježbe disanja imaju značajnu ulogu u postizanju toga cilja.
PRAVILNO DISANJE
– Ukoliko bi promatrali prosječnu osobu onda bi vidjeli da je njihovo disanje pretežno na usta. Vidjeli bi da je to kratki i nepotpuni udah srednjim dijelom pluća. Vidjeli bi jedno disfunkcionalno disanje koje osim što ne ispunjava u potpunosti svoju životnu funkciju, može potaknuti nastanak različitih bolesti, ali i stresa. Takvo disanje kontinuirano šalje signal da se suočava s opasnošću potičenog lučenja hormona stresa.
Ispravno disanje započinje kroz nos gdje se zrak pročišćava, zagrijava i vlaži. Takav zrak kroz dušnik stiže do naših pluća i alveola gdje se vrši izmjena kisika iz zraka i ugljik dioksida, CO2, iz krvi i dalje krv bogata kisikom odlazi do stanica. Zrak bogat ugljik dioksidom, CO2, izdišemo i započinjemo novi ciklus disanja. Ovaj postupak traje oko 5 sekundi. Dvije sekunde za udah i tri sekunde za izdah. Da bi iskoristili disanje u cijelosti važno je disati punim plućima, imati cjeloviti udah. To najbolje postižemo ako dišemo kroz nos koji nam omogućava dugačak i dubok udah koji omogućava zraku da dođe do donjeg dijela pluća gdje se zbog sile gravitacije nalazi veća količina krvi nego u gornjim dijelovima pluća. Takvo disanje potiče bolju aktivaciju ošita što pak potiče parasimpatički živčani sustav koji, nasuprot simpatičkoj reakciji “borba – bijeg”, zapravo smiruje i opušta tijelo. Baš zbog toga se tehnike disanja već tisućama godina preporučuju kao način rješavanja anksioznih stanja i poremećaja živčanog sustava. Iz istoga razloga ove tehnike se primjenjuju u mentalno pripremi sportaša, menadžera i vojnika.
DISANJE NA NOS PRILIKOM FIZIČKIH NAPORA
– Osim što se disanje na nos prakticira u mentalnim pripremama i što je važno da se tako diše u svakodnevnim uobičajenim aktivnostima, disanje na nos se može i mora primjenjivati i prilikom fizičkih napora kao što je na primjer trčanje. Iako ovakav način disanja kod početnika u početku može utjecati na brzinu trčanja, dugoročno donosi dobit koja se manifestira kroz ostvarenje boljih rezultata, ali i cjelokupno boljeg fizičkog i psihičkog statusa osobe.
VJEŽBA DISANJA ANULOMA VILOMA PRANAYAMA
– Ovu vježbu izvodimo tako da desnu nosnicu zatvorimo desnim palcem. Polagano udahnemo kroz lijevu nosnicu dok potpuno ne ispunimo pluća. Zatim, prstenjakom i malim prstom, zatvorimo lijevu nosnicu. Otvorimo desnu nosnicu i izdahnemo kroz nju. Nakon toga udahnemo kroz desnu nosnicu i izdahnemo kroz lijevu, itd. Ovu vježbu u početku provodimo lagan i vježbamo je svakodnevno od 5 do 10 minuta, ovisno o dišnim mogućnostima.
VJEŽBA BOX BREATHING
– Sjednemo u udobni položaj s ravnim leđima i zatvorenim očima. Ruke oslonimo na natkoljenicu. Vježbu započinjemo tako da dubokim disanjem uz svjesnu aktivaciju dijafragme udišemo četiri sekunde i odmah izdišemo četiri sekunde bez zadržavanja zraka. Tako napravimo četiri ciklusa kao pripremu za glavni dio vježbe disanja. Nakon toga započinjemo s BOX Breathing vježbom na način da udišemo kroz nos četiri sekunde, zatim zadržavamo dah četiri sekunde, nakon toga izdišemo četiri sekunde i na kraju zadržavamo disanje četiri sekunde. Potrebno je obratiti pozornost na polako i svjesno disanje, trenutke punog udaha i izdaha te promatranje.
Kristian Družeta je za kraj preporučio konzultacije s vlastitim liječnikom prije same prakse predstavljenih vježbi, a za dodatna pitanja možete se obratiti direktno i njemu prilikom radionica vježbi disanja, osobnog razvoja i mentalne pripreme u prostoru Studia Corpore Sano u Puli.