Mali i krasni primjerci prirode za ukras vašeg interijera ili eksterijera, osim što vam uljepšavaju okolinu, mogu vam biti od velike koriste za zdravlje. Kako nam otkriva Vrsaran Igor Vretenar, tražeći soluciju za dekoraciju interijera, uzevši u obzir prisustvo svoje male djece,odabrao je za svoj novi hobi bonsai, te se od početnog entuzijazma danas može pohvaliti kvalitetnim uzgojem desetak vrsta malih stabalca u posudi i znanju koliko je takva vrsta hobija pogodna za mentalno zdravlje čovjeka.
HOBI – BONSAI
– Bonsai kao hobi iznikao je nakon određenih stjecaja okolnosti, prije otprilike dvije godine. Najprije sam u kući imao jednu prekrasnu biljku žarkozelenih listova, difenbachiju, koja je lijepa, ali u svom sastavu sadrži toksine i opasna je za ljude u slučaju konzumacije. Kako sam imao malu djecu, tu biljku sam morao izbaciti. No međutim, nakon toga nešto mi je nedostajalo u unutarnjem prostoru, bilo je to zelenilo koje je dizalo prostor na jednu drugu razinu i davalo mu života. Prolazeći jednim rasadnikom, ugledao sam mala zakržljala stabalca, i prisjetio se bonsaia. Nakon čega je slijedilo guglanje, i odmah nakon toga potraga za literaturom. U kratkom roku nabavio sam šest-sedam knjiga o bilju, a posebice onima specijaliziranima za Bonsai. Uslijedilo je istraživanje i nakon toga nabavka biljki.
DESETAK VRSTA
– Trenutno uzgajam nekih desetak vrsta, među kojima su ružmarin, maslina, divlja maslina, serisa, mirta, kineski brijest, borovica i japanski papar, s tim da se broj vrsta stalno povećava, na što utječe pronalazak početne materije, biljke koja će biti za to predodređena. Da bi opstali potrebna je konstantna njega, koja nije prezahtjevna, a ono što tu njegu čini posebnom je to što čini zadovoljstvo. Primarne stvari bez kojih biljke ne mogu, pa tako ni bonsai su voda, zrak, svjetlost i nešto prihrane.
BONSAI I DOBROBITI UZGOJA ZA ZDRAVLJE
– U današnje vrijeme, bonsai je primarno umjetnost, i to stvaranja minimalističke biljke, koja će kroz neko vrijeme biti kopija pravog stabla iz prirode. Bonsai osim samog stabla sačinjava i posuda u kojoj se stabalce nalazi. Određene posude su prava umjetnička djela sama po sebi, a u kombinaciji sa biljkom one čine nešto posebno. Razlikujemo dvije vrste bonsaia, vanjski bonsai ili japanski i kućni bonsai ili kineski. Trenutno sam privrženiji onom kineskom, a razlog tome je uređenje vlastitih unutarnjih prostora, mediteranska klima i biljke kojima ta klima pogoduje. Ono po čemu su bonsai specifični je taj, što je svaki bonsai unikat, a interakcija s njim ne prestaje njegovim unošenjem u prostor, već se povećava. Dok ostala umjetnička djela samo stoje ili vise na zidu, bonsai treba konstantnu njegu, zalijevanje, orezivanje, presađivanje, oblikovanje, hranjenje. Te aktivnosti ne oduzimaju mnogo vremena, nekad minutu, zalijevanje i hranjenje, nekad sat vremena, orezivanje i oblikovanje. Jednom kad se zaljubiš u bonsai, on mijenja čitav pogled na prirodu koja te okružuje. Svako stablo, svaki grm, svaku biljku gledaš na jedan drukčiji, posebniji način, koji je teško opisati onome koji taj pogled ne živi.
Dobrobiti od uzgoja bonsaia su višestruke. Primarno, samo posjedovanje i uzgoj bonsaia čini zadovoljstvo i usrećuje čovjeka. Zatim je tu njega prema bonsaiu koja opušta tijelo i dušu, i istjera negativne misli nakon napornih i stresnih radnih sati. Nema bolje antistres terapije, nego uzeti jednu neformiranu stablašicu i pomoću škarica i žice u nju unijeti novi život.