Orhideje svima su poznate kao kraljice cvijeća jer svojom ljepotom i prirodom zavode mnoge diljem svijeta, a uz našu Vedranu Kalac, voditeljicu poduzeća za hortikulturu Didi Flora Inženjering, otkriti ćemo zanimljive podatke o ovom prekrasnom cvijeću.
Ime orhideja nastalo je prema gomoljistom korijenu koji po svom obliku podsjeća na mošnje, grčki όρχις “mošnje”. Danas je priznato oko 1000 rodova od čega je 15 000 do 30 000 vrsta rasprostranjenih u svim dijelovima svijeta osim u arktičkim i pustinjskim predjelima. Najviše ih ima na himalajskom području Nepala, u tropskim područjima Azije, Južne i Srednje Amerike, sve do arktičkog kruga u Patagoniji. U Hrvatskoj, raste više od 170 različitih vrsta i sve su strogo zaštićene.
Orhideje su kod nas dostupne uglavnom kao hibridne vrste prilagođene domaćem uzgoju.
RAZNOLIKI CVJETOVI
Radi se zimzelenim ili poluzimzelenim trajnicama koje se ponajviše uzgajaju zbog njihovih prekrasnih, neobičnih i raznolikih cvjetova. Najmanje orhideje na svijetu pripadaju rodu Platystele, a nađene su na prostoru Ekvadora. Njihovi cvjetovi imaju svega 0,5 mm, te su vidljivi samo povećalom. Suprotno od njih imamo Cattleya warscewiczii orhideje s najvećim cvjetovima te Grammatophyllum speciosum koje se smatraju najvećim orhidejama na svijetu jer rastu sve do 3 m visine, a poklanjaju do 10 000 cvjetova.
Razlikuju se i po cvatu. Malen dio njih imaju pojedinačne cvjetove, a većina je poznata po grozdastom cvatu s nanizanim pupovima na stabiljci koji se postepeno otvaraju počevši od prvih u nizu.
Uobičajeno je da svaki cvijet ima 3 vanjska lapa i 3 unutanje latice. Lapovi mogu biti posve slični laticama, ali i posve različiti. Značajna je treća niža latica koju se naziva usna. Ona je veća te je oblikom više kitnjasta i intenzivnije je obilježena naspram drugih latica.
Često ju nalazimo u njezinoj jednobojnoj varijanti, no, velik broj je raznobojan, prošaren, pjegav i kombinacije idu stvarno u nedogled tako da nas svaka orhideja može iznenaditi.
JEDNOSTAVNI LISTOVI
Za razliku od cvjetova, listovi su jednostavni s paralelnim žilama. Variraju samo po veličini i obliku koji može biti jajolik, izduljen ili okruglast. Vrste koje rastu na suncu ili u područjima s povremenim sušnim razdobljima imaju debelo, kožasto lišće s voštanom prevlakom koja štiti od isušivanja, dok vrste koje rastu više u sjeni imaju dugo i tanko lišće.
Kod većine orhideja listovi su višegodišnji, dok kod drugih, posebice onih s naizmjeničnim rastom listova u parovima, listovi se odbacuju svake godine i razvijaju se novi zajedno s novim pseudolukovicama.
ZAHTJEVNA NJEGA
Orhideja voli svjetlo no ne i direktno izlaganje jakom suncu stoga ju tako i smjestite, i po mogućnosti neka to bude sjeverni ili istočni prozor. Ako se ne može smjestiti na tu poziciju, zasjenite biljku kako ne bi došlo do opekotina na njoj. Tokom zime, možete ih smjestiti na južni prozoru.
Svjetlo je esencijalno za orhideju jer bez dovoljne količine svjetla izostati će njeno prekrasno cvanje.
Orhideju treba zalijevati potapanjem u vodu. Cijela posuda se uroni u vodu i ostavi na nekoliko sati kako bi supstrat upio vodi, te se ocijedi sva voda kako biljka ne bi stajala u vodi jer s previše vode, orhideja se razboljeva i truli.
Vrlo korisna pri tom postupku je kišnica, a može se koristiti i destilirana voda ili voda iz vodovoda koja je odstajala nekoliko dana jer u protivnom bi klor mogao naškoditi biljci. U vodu ponekad dodajte i posebno gnojivo za orhideje, no više ju zalijevajte bez dodatnih prihrana kako bi se s korijena uklonile suvišne nakupine minerala. U njenom vegetacijskom razdoblju, potrebno ju je obilnije zalijevati osobito za vrijeme sunčanih i toplih razdoblja, dok tijekom razdoblja mirovanja zalijevanje treba gotovo obustaviti.
Orhideja se u posude plitko sadi. Korijenje ili gomolj polaži se neposredno na supstrat i rahlo se prekriju. Kao supstrat koristi se odležano bukvino lišće, grubi lisnjaci, treset, kameni pijesak, ilovasti tratinjak, zdrobljena i suha hrastove kore. Svaki supstrat mora biti prozračni i prohodni za vodu.
Najčešće se uzgajaju na uzgojnim stolovima, ali prednost imaju uzgojni posude koji mogu biti od gline, plastike ili su to letvičaste posude. Posude od gline su teže te propuštaju vlagu i zrak, plastične su lagane, lakše prenose i duže zadržavaju vodu, dok u letvičastim košarama, zrak struji sa svih strana, ali se i supstrat brže suši.
Nakon cvatnje, treba podrezati stabljiku koja je nosila cvjetove sve do ispod prvog cvijeta jer na tim mjestima mogli bi izrasti novi cvjetovi. Ukoliko dođe do sušenja cvjetova, stabiljke je najbolje odrezati pri osnovi te će za otprilike 3 mjeseca narasti nove stabiljke s pupovima.
AFRODIZIJAK
Naša orhideja ne koristi se samo radi uljepšavanja prostora već i radi njenih posebnih svojstava zbog kojih se ubraja u skupinu afrodizijaka u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji te u tradicionalnoj medicini.
Jedan od rodova orhideje je i poznata Vanillia, koja je poznata po svojoj jestivoj mahuni. Vanilija je danas korištena u svakodnevnom pripremanju slatkih namirnica, a poznato je i da se radi o drugom najskupljem začinu u svijetu odmah iza šafrana.
TAJNA LIJEPOG CVATA ORHIDEJE
Zalijevajte orhideje jedanput tjedno zimi, dva puta tjedno u proljeće i jesen, a ljeti svaki drugi dan i svakako uživajte u njima.