Životinjski svijet je ugrožen pa tako i svijet raža kamenica. Zabrinutost o njihovom općem stanju odvelo nas je u Aquarium Pula gdje nam je Milena Mičić približila svijet raža te rad koji se provodi kako bi se osigurao opstanak spomenute vrste.
RAŽA KAMENICA
– Relativno velika, dosta česta i široko rasprostranjena vrsta duž istočne obale Jadrana. Raža kamenica je miroljubiva, potpuno bezopasana i relativno troma vrsta. Dan uglavnom provodi sakrivena se u pjeskovitom ili muljevitom sedimentu, dok je noću nešto aktivnija. Relativno je plašljiva, ali može tolerirati neposrednu blizinu ronioca, od kojih uglavnom bježi tek kada je uznemirena. U Jadranskom moru najčešće je susrećemo od 100 do 300 m, premda se može naći od svega 30 do preko 500 m. Odrasle jedinke u prosjeku rastu oko 80 cm, iako može dostići gotovo 140 cm ukupne dužine i težiti do 18 kg. U Jadranskom moru najčešće susrećemo primjerke od 40 do 50 cm; dok su najveći zabilježeni primjerci tek nešto iznad 100 cm dužine i 75 cm širine, mase do 7 kg. Odnos dužine tijela i širine tjelesne ploče kod jadranskih primjeraka iznosi 3:2, dakle širina tjelesne ploče zauzima do 71%, a njena dužina do 51% jedinke.
REPRODUKCIJA
– Reprodukcija je oviparna. Ženka polaže veliki broj jaja, od 100 do 250, tijekom cijele godine, a nešto češće u proljetnim i zimskim mjesecima. Jaja su, kao i kod ostalih ražovki, ali i oviparnih morskih pasa, napravljena od keratina i razvijaju se u posebnim lupinskim žlijezdanim strukturama. Kapsula je gotovo široka, koliko i dugačka. Veličina se kreće od 50 do 90 mm dužine, sa 40 do 70 mm širine. Period inkubacije traje četiri ili pet mjeseci, nakon čega se legu mladi koji mjere 7 do 10 cm. Poznato je da mužjaci u Jadranu spolno sazrijevaju sa 55 do 60 cm dužine i 40 cm širine, a ženke nešto veće sa oko 80 do 85 cm dužine i preko 50 cm širine ploče – što odgovara starosti od oko deset godina. Ženke rastu nešto brže od mužjaka, tako da su uglavnom svi primjerci koji mjere više od 80 cm ukupne dužine tijela ženke. Kada promatramo zube, primjećujemo značajan spolni dimorfizam. Mužjaci posjeduju dosta oštre i igličaste zube, za razliku od ženki koje se odlikuju tupim i pločastim zubima koji su najčešće mozaično raspoređeni. Adulti se hrane najčešće pridnenim koštunjačama i beskralješnjacima, od kojih preferiraju dekapodne rakove, a nešto rjeđe mnogočetinaše i glavonošce.
U BORBI ZA OPSTANAK
– Morski psi i raže posebno su ranjive životinje i bore se za svoj opstanak; sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov uništava zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. Više od polovine vrsta u opasnosti je od izumiranja, unatoč mjerama koje se poduzimaju u posljednjih deset godina i kojima je cilj smanjenje prekomjernog izlova. Raža kamenica ciljano se izlovljava, primarno radi ishrane, u brojnim mjestima duž istočne obale Jadrana, posebice na sjeveru. Najčešće se lovi pridnenim povlačnim alatima, koćom, ili parangalom. Duž Sredozemlja se dosta često slučajno lovi tijekom ciljanog izlova škampa, hobotnica ili pak oslića. Rjeđe se lovi različitim mrežama stajaćicama, gdje se uglavnom pojavljuje tek kao slučajni ulov. Meso je dosta cijenjeno. Sve veće onečišćenje, ali i degradacija i gubitak staništa, svakako dodatno pridonose ugroženosti. Također se smatra se da klimatske promjene utječu na fluktuacije u populacijama raže kamenice. Podaci IUCN-a pokazuju da je pola ražovki, odnosno 16 od 32 vrste, suočeno s povećanim rizikom od izumiranja. Alarmantno smanjenje broja vrsta povezano je s intenzivnim ribolovom, ali i zbog ulova radi nenamjernog masovnog i neselektivnog ribolova. Crvena knjiga morskih riba Hrvatske označava je kao gotovo ugroženu vrstu. Kako bi se ostvarila dugoročna zaštita raže kamenice neophodno je raditi na smanjenju neselektivnog ribolova, kao i uvođenju minimalne dozvoljene dužine za izlov, koja ni u kojem slučaju ne bi smjela biti manja od 80 cm. Nadalje, neophodno je uvesti prostorne zabrane ribolova na lokalitetima gdje su poznata mjestilišta, ali svakako i vremenske zabrane; minimalno 30 dana godišnje, između kolovoza i rujna. Edukacija i podizanje svijesti o značaju ražovki među ribolovcima moglo bi rezultirati puštanjem u vodu živih primjeraka, što bi se svakako pozitivno odrazilo na stanje populacije. Nažalost, kao i kod mnogih drugih vrsta hrskavičnjača, raža kamenica koja je uzgojena u Aquariumu Pula, još se uvijek ne nalazi niti na jednom od strateških dokumenata vezanih za zaštitu na Jadranu.
ZAŠTITA
– S jasnom vizijom da se zaštiti morskih pasa i raža može pristupiti na različite načine, europsko udruženje Zooloških vrtova i akvarija započelo je projekt zaštite morskih pasa i raža putem programa uzgoja ugroženih vrsta u zatočeništvu kroz međusobnu suradnju. Uvođenje tog programa rezultiralo je povećanjem broja jedinki, unapređenjem znanja o uzgoju, kontroliranom razmjenom jedinki između institucija, a samim time i smanjenjem uzimanja jedinki iz prirode. Vođeni smjernicama EUAC-a (Europska Organizacija Akvarijskih Kuratora) čiji smo punopravni članovi, Aquarium Pula pridodao je veću pažnju izlegnutim morskim ražama iz oplođenih jaja. Naime, za potpunu ishranu mladih raža, Aquarium Pula se danas ujedno bavi uzgojem raznolikog fito- i zoo-planktona, mikroskopskih organizama neophodnih za rast i razvoj raža koje se istima započinju hraniti kada potroše zalihe žumanjčane vrećice iz vlastitog jajeta.