Za dobro raspoloženje ponekad je dovoljna kava, a ponekad nam treba i pogled na dobru fotografiju, onu vrstu fotografije koja će u nama pobuditi osmijeh, onu vrstu fotografije koju možemo naći kod Anna Gaspotić, fotografkinja pulskog Studija Lux.
Obratili smo se Anni kako bi nas uvela u svoj svijet fotografije i doznali kako je za nju fotografija sredstvo prenošenja poruka, kako postići savršenu fotografiju profila te koja su tri elemenata na koja svaki fotograf treba pripaziti.
FOTIĆ UVIJEK PRI RUCI
– Ljubav prema fotografiji je uvijek postojala. Želja mi je bila upisati fotografsku školu, no nije bilo upisa svake godine, pa nisam htjela pauzirati godinu i po savjetu roditelja upisala sam ekonomsku školu. Nosila sam u fotić i u školu i fotkala čak i pod satom jer mi je to bilo zanimljivije. Bila sam ona koja je stalno s fotićem i oduvijek fotografirala najviše ljude. Kupila sam si knjige o fotografiji da naučim tehniku, te upisala par tečajeva o fotografiji i na kraju napravila prekvalifikaciju za zvanje fotografa. Fotografiram 10 godina, najprije amaterski, a potom profesionalno. Četiri godine sam radila kao freelancer, a prošle godine sam ostvarila svoju dugoočekivanu želju i otvorila svoj portretni fotografski studio Lux.
SREDSTVO PRENOŠENJA PORUKE
– Za mene je fotografija način izražavanja, sredstvo prenošenja poruke, misli, viđenja stvari iz mog kuta. S druge strane, fotografija je uspomena i to je ono sto želim prenijeti mojim klijentima. Vječna uspomena koja dobiva na vrijednosti s godinama. Znanstveno je dokazano da uspomene u našim sjećanjima blijede, zaboravljamo ih, ali fotografija nas može vratiti u taj trenutak, sjetiti nas točno šta smo pričali tada i kako smo se osjećali, a da ne pričamo da imamo zauvijek uspomenu osoba koje više nisu s nama.
PRIMIJEĆENOST I PREPOZNATLJIVOST FOTOGRAFA
– Za primijećenost mislim da treba red, rad i disciplina. Treba se truditi, raditi, biti posvećen, a nije naodmet i malo sreće. Za prepoznatljivost je, po meni, potrebna ideja i vlastiti stil. Danas je jako popularno “inspirirati se” nečijom scenom ili načinom obrade sto je, po meni , samo kopiranje nečeg viđenog. To nije inspiracija, niti ideja. Inspiracija dolazi iz tebe, iz nekog osjećaja, iz nekog doživljaja, neke glazbe, želje, misli, a ne od: “Vidi kako je ovo lijepo, sad ću i ja to napraviti!“.
SAVRŠENA FOTOGRAFIJA PROFILA
– Nešto sto je nekome savršeno, drugome nije. Glavno da je osoba na fotografiji zadovoljna. Ako pričamo sa tehničke strane,bitno je naravno, dobro svjetlo i opuštenost modela.
TRI ELEMENTA FOTOGRAFIJE
– Na prvom mjestu je uvijek i obavezno svjetlo, te opuštenost modela i dobra poza. Fotografija znači crtanje svjetlom, pa je i logično da je to najbitnije. Loše svjetlo ne samo da ne izgleda dobro, nego može i nagrditi modela. Spontanost modela je bitna jer sve sto je usiljeno, ukočeno i neugodno se na fotografiji jako dobro vidi i nije niti poželjno, niti lijepo. Poziranje je ljudima bauk i znaju mi reci da ne žele pozirati, nego žele biti spontani, a kad dođu na fotkanje, prvo pitanje je: “Šta da radim?“. To je poziranje. To je samo riječ koja označava da ću dati upute kako bi na fotografiji izgledali što bolje. Nikad nisam fotografirala ružnu osobu. Smatram da svi koji mi stanu ispred objektiva su lijepi, ali poza je bitna jer određeni dijelovi tijela mogu izgledati lošije nego što jesu, što u konačnici doprinosi ne toliko laskavom izgledu modela i sveukupno, ne baš dobroj fotografiji.