Kažu da su psi bića velika srca, no što kada ta srca obole? Što kad ta srca trebaju pomoć? Nešto više informacija o bolesti srca kod pasa dala nam doktorica veterinarske medicine Samanta Puh Kalanj iz Specijlističke veterinarske ambulante Hajster.

POJAVE SRČANIH BOLESTI

– Povećanom brigom o kućnim ljubimcima produžuje se i njihov životni vijek, a kao posljedica starenja povećava se i mogućnost pojave srčanih bolesti. Srce se sastoji od četiri šupljine (lijeva pretklijetka, lijeva klijetka, desna pretklijetka i desna klijetka). Lijeva pretklijetka prima krv bogatu kisikom iz pluća dok desna pretklijetka prima krv iz ostatka organizma. Između pretklijetke i klijetke, te klijetke i krvnih žila nalaze se zalisci koji omogućuju normalan protok krvi. Uloga srca je pumpanje krvi kroz krvne žile koje opskrbljuju sve organe odnosno stanice kisikom i potrebnim hranjivim tvarima.

BOLESTI SRCA KOD PASA

– Bolesti srca kod pasa mogu se podijeliti na prirođene i stečene. Prirođene bolesti su najčešće manje ili veće nepravilnosti u građi samog srca, postojanje otvora između pretklijetki, klijetki ili razna suženja krvnih žila. Najčešće stečene bolesti su degenerativna bolest srčanih zalistaka i dilatativa cardiomipatia (bolest srčanog mišića). Srčana oboljenja češća su kod mužjaka, starijih pasa te pasa loše tjelesne kondicije i prekomjerne težine. Slabljenje funkcije srca može biti uzrokovano i nekim parazitima kao što je dirofilarija ili srčani crv , ali i raznim toksinima, bakterijama ili virusima.

Određene pasmine imaju genetsku predispoziciju za degenerativnu bolest srčanih zalistaka, a to su kavalirski španijeli kralja Charlesa, bostonski terijeri, mini pudle, patuljasti pinčeri, pomeranski psi , pekinezeri, vipeti ,čiuaue , patuljasti gubičari , foksterijeri. Za dilatativnu kardiomiopatiju genetsku predispoziciju imaju dobermani , njemačke doge , američki koker španijeli, njemački bokseri , engleski buldozi , dalmatinski psi , afganistanski hrtovi , irski vučji hrtovi. Kod bolesti srčanih zalistaka dolazi do njihovog nepotpunog zatvaranja te se u većoj ili manjoj mjeri krv vraća unatrag što dovodi do niza problema. Kod dilatativne kardiomiopatije zbog slabosti srčanog mišića dolazi do slabljenja kontrakcija srca te nedovoljne opskrbe organa krvlju. U početnoj fazi bolesti dok još organizam može kompenzirati promjene, uglavnom nema znakova bolesti. Napretkom bolesti počinju se javljati i simptomi, a to su najčešće : otežano i ubrzano disanje , kašalj , brzo umaranje, slabiji apetit, depresija , nemir , krakotrajni gubitak svijesti , proširen trbuh zbog nakupljanja tekućine.

KLINIČKI PREGLED I LIJEKOVI

– Prilikom kliničkog pregleda auskultacijom srca i pluća postavlja se sumnja na određenu bolest srca , a zatim se uz pomoć dodatnih pretraga dolazi do konačne dijagnoze. Od pretraga se najčešće izvode EKG (električna aktivnost srca) , rendgenološka te ultrazvučna dijagnostika. Prognoza ovisi o samoj dijagnozi bolesti srca, ali nažalost vrlo često se radi o kroničnim progresivnim bolestima koje s vremenom dovode do zastoja rada srca. Lijekovi koji se primjenjuju mogu poboljšati kvalitetu života i produžiti životni vijek oboljelih. Najčešće se koriste lijekovi koji pojačavaju rad srca, reguliraju krvni tlak te smanjuju višak tekućine koja se nakuplja u organizmu. Uz primjenu lijekova vrlo važno je pripaziti na optimalnu fizičku aktivnost i adekvatnu ishranu.

SHARE