Profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci Olivera Koprivnjak je održala predavanje o važnosti masti u prehrani u dvorani Zdravog grada Poreč te naznačila kako masti u prehrani ne trebamo izbjegavati, već ih trebamo pravilno koristiti.

Prema izlaganju Olivere Koprivnjak, dnevno bi odrasla osobaod 80 kg trebala koristiti je 70g masti, odnosno 50g kroz različite namirnice, a ostalih 20g kroz ulja putem salate ili pečenja mesa. Mozak se osim glukozom hrani i kratkolančanim masnim kiselinama koje se puno lakše probavljaju od dugolančanih i služe za prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Masne kiseline imaju jednaku zadaću kao signalne molekule. One balansiraju upalna i protuupalna svojstva organizma. Višestruko nezasićene masne kiseline, suncokretovo i sojino ulje, i jednostruko nezasićene masne kiseline,maslinovo i repičino ulje, povoljno utječu na organizam i smanjuju stopu smrtnosti. Masti brzo oksidiraju na visokim temperaturama i stoga ih ne treba koristiti za prženje. Opasne po zdravlju su zasićene masti poput svinjske masti i maslaca, a masti koje najviše doprinose stopi smrtnosti jesu transmasne kiseline kojih najviše ima u proizvodima tipa margarina. Transmasne kiseline su imaju kancerogena svojstva te se savjetuje pažljivo čitanje deklaracijama proizvoda. Pripazite ako nađete informaciju da je djelomično hidrogenizirano, jer upravo time se označava da namirnica sadrži transmasne kiseline. Ukoliko je naznačeno da je potpuno hidrogenizirano, znači da namirnica ne sadrži transmasne kiseline. Radi proširene informiranosti o štetnosti transmasnih kiselina, proširio se trend smanjivanja njihovog unosa u margarinu.

Olivera Koprivnjak savjetuje unošenje masti u prehranu no da se pri tom daje prednost maslinovom i repičinom ulju, te da se smanji unos svinjske masti i maslaca kako i transmasnih kiselina.

SHARE