U digitalnom svijetu u kojem danas živimo potrebno je pri svakom poslovanju netko tko će vašu ideju prilagoditi digitalnom načinu poslovanja.

Goran Mrvoš zajedno s timovima unutar tvrtke Infosit vrši digitalnu transformaciju te se od početne ideje klijenta razradi poslovni model za dugoročni rad i razvoj. Infosit tim danas čini 30 stručnjaka, od čega je 15 u Poreču, a ostatak se nalazi širom svijeta, Meksiku, Londonu, Zagrebu i Rijeci.

Budući da se radi o priznatoj uspješnoj kompaniji, popričali smo s Goranom kako bi otkrili koja politika rada vodi kompaniju k stalnim odličnim rješenjima na upite klijenata.

SOLUCIJA ZA NOVE TRENDOVE

– Krajem ’90-tih vrlo jasno se naziralo da će web prestati biti samo obične stranice i kako će se ozbiljan biznis početi odvijati na webu. Došla nam je ideja da bi bilo dobro oformiti kvalitetan tim koji bi kompanijama pospješio razvoj biznisa na netu. Kako živimo u turističkoj regiji, prvi korisnici na koje smo se usmjelili bile su turističke kompanije. One su se htjele i mogle prezentirati na internetu. Započeli smo s radom 2002. godine i sad slavimo našu petnaestu godinu rada.

Izvor: https://skift.com/history-of-online-travel/

 

ODRŽIVOST POSLA

– Razvijati poslovanje petnaest godina moguće je jedino ako se od početka okružiš s ljudima koji su sposobni i pametniji od tebe, koji će pomoći da se kompanija usavršava i da se na njih možeš osloniti kako biste zajedno rješavali izazove koji se postavljaju pred vas. Dodatno, izuzetno je bitno da se razvijaju fer odnosi s klijentima, koje smatramo partnerima, u punom smislu te riječi.

SPECIFIČNOST INFOSITA

– Uz sve ove birokratske zavrzlame koje kompanije u Hrvatskoj imaju, uspjeli smo se kvalitetom i radom dokazati u enterprise i SME sektoru, svjesnim odmicanjem od hrvatskih javnih nabava i sličnih birokratiziranih procesa koji oduzimaju jako puno energije, a u pravilu nisu dugoročno održivi u poslovnom smislu.

Nas 15 u Poreču činimo osnovu kompanije. Tu su voditelji razvoja, prodaje, marketinga, financija, odnosa s kupcima i projekata, te oni upravljaju s ostalima koji se nalaze na raznim lokacijama u hrvatskoj i svijetu. Nama je “remote work”, odnosno rad na distancu, svakodnevnica. Imamo dnevne sastanke, s time da se moramo ravnati s timom iz Meksika, pa ih održavamo u 15 sati kada oni počinju sa radom.

Radimo u tri multiekspertna tima, koji često istovremeno rade na više projekata, balansirajući faze čekanja na jednom projektu s fazama aktivnog rada na drugom projektu. U svakodnevnom radu koristimo Agilni pristup, vodeći se ciljem da prvo isporučujemo poslovno najvrjednije i najbitnije.

Voditelji projekta vode i konstantno informiraju klijenta o statusu projekta i u svome radu primjenjuju PMI standard. Time je svim sudionicima projekta vrlo jasno predočen hodogram aktivnosti, a klijent uvijek zna kada treba krenuti sa svojim aktivnostima, kako bi se posao uspješno dovršio. Naš posao bez angažmana kupca u kontekstu unosa informacija kao što su opis proizvoda i slično, kao i komunikacije vezane za marketing, nema punu vrijednost sam za sebe, već uvijek kao dio potpune poslovne cjeline uklopljene u rad kompanije.

Tako organizirani, u stanju smo isporučiti ozbiljne projekte, na vrijeme, unutar budžeta i prema dogovoru, zadržavajući kvalitetu na očekivanoj razini.

POSAO U INOZEMSTVU I U HRVATSKOJ

– Znam ići na poslovna putovanja po svijetu, pa tako u Berlin i London. U ležernim razgovorima s kolegama i partnerima znam reći da ponekad u npr podzemnoj željeznici, imam osjećaj kao da putujem sa zombijima. Smatram da način života i rada tamo nije onaj koji ovdje imamo. Smatram da ovdje imamo puno kvalitetniju cjelinu svega onog što čini život, a to nije samo posao. Mnoge zemlje i kolege u svijetu zavide nam na onome što mi imamo. Ono na što nam ne zavide jest naša birokracija koja nam uopće ne pomaže, ali uvijek se nadamo da nam barem neće odmoći.

No to nas ne treba obeshrabriti već trebam početi činiti nešto da nam samima bude bolje.

U tom smislu, aktivan sam u više organizacija, HUP, PMI, CISEx, te sam preuzeo obvezu, kao predstavnik strukovne grupe za IT pri HGK, da potaknem branšu da zajednički probamo promijeniti ono što nam smeta. Ako to ne pokušamo, ne možemo kasnije po kafićima pričati ono što nam smeta. Moramo to govoriti na pravom mjestu i nastojati promijeniti ono što ne valja unutar naše neposredne zajednice.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *